A) Primjeri kod orezivanja i oštećivanja biljke i sl.
Biljka ginka posađena 2007. godine starosti cca 4 god. (Hrvatska - Pitomača). Ovo je primjer nepravilnog sađenja i uzgoja biljke radi ne znanja. Biljci nisu potrebni debeli oslonci budući da joj mogu oštetiti korijenski sustav. Osim toga donje grane odrezane su tako da biljka nema kompletnu formu tipične vrste (podrijetlo sadnice - Daruvar ?). Gore je prikazan i primjer nepotrebnog i nepravilnog (iz neznanja) stavljanja plastične folije radi zaštite od zime. Biljkama ginka nije potrebna zaštita od hladnoče na području kontinentalne klime u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Ovo je jedan od načina kojime se mogu vrlo lako oštetiti pupovi kako u zimi tako u rano proljeće. Sudeći prema nekim naznakama radi se o ženskoj biljci dvorežnjastog ginka. (Foto: B. Begović, zima 2008/2009. i 9/2009.)
Primjer starijeg stabla ginka (starost oko 20-24 god.) koje je izgled narušen uslijed nepoznavanja same vrste biljke i ponašanja prema njoj (Hrvatska - Sjeverozapadna hrvatska). Sudeći prema nekim naznakama radi se o muškoj jedinki na javnoj površini koja je ovdje iznikla iz nepoznatoh razloga (sjeme donijela ptica ?). Na ovom primjeru odlično se vidi da kod ginka list može "izpupati" iz samog debla biljke. (Foto: B. Begović 2008-2009.) Više o ovoj biljci (foto) vidi http://foto-ginkgo.blogspot.com/2009/03/fotogalerija-4.html
Spašavanje oko 200 godina starog stabla ginka u Kašmiru (Indija) koje je oštećeno upravo radi ne brige i lošeg orezivanja i trganja grana (više na web http://thewip.net/contributors/2008/08/south_asias_oldest_tree_specie.html). Spašavanje ovoga stabla poprimilo je brojne političke i druge konotacije. O tome govori Afsaana Rashid iz uprave Kašmira u Indiji. Valja napomenuti da se stablo obnavlja na taj način što izrastaju novi izbojci počev od korijenskog sustava do prvih grana. Sudeći prema svemu trebat će relativno mnogo vremena da se ovo stablo obnovi, međutim svi se uzdaju u dugovječnost i rezistentnost ginka. U nastavku su neke fotografije koje je 07.08. 2007. objavila gospođa Rashid na navedenoj web stranici. (Foto: Afsaana Rashid, 2007.)
Evo i originalnog teksta gosp. RashidSouth Asia's Oldest Tree Species, Ginkgo biloba, Clings to Life in Indian-administered Kashmir by Afsaana Rashid - Indian-administered Kashmir - Officials at the Kashmir Department of Agriculture are putting in serious effort to preserve a male Ginkgo biloba tree, a species that has almost vanished from South Asia. The Ginkgo, South Asia’s oldest tree, is located in Lal Mandi’s Kitchen Garden of the Agriculture Department..
Novoposađena stabla u Donjoj Dubravi. (Foto M. Demšić, 2009.)
Donja Dubrava: trupci srušenih stabala četinjača i ginka
(Izvor: http://www.cakoveconline.com/kom1.asp?komentar=44
Veli Lošinj: stoljetna stabla ginka u oporavku. (Više vidi
http://foto-ginkgo.blogspot.com/2009/03/fotogalerija-5.html)
Foto: Lidia Asl, 2009.
Budući da je stablo posađeno sa sastojinom četinjača i to vrlo gusto ovoj biljci, posađenoj prije oko 60 godina, morale su biti donje grane rezane. (Hrvatska, Pitomača, Vinogradska ulica - Foto: B. Begović 8/2009.)
Odrezana grana na oko 40 godina starom stablu (zima 2008/2009.). Foto: B. Begović (Hrvatska)
B) Primjeri lošeg smještaja biljke
Primjer 8 godina stare biljke ginka u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj (kupljene u Mađarskoj). Biljka je smještena u vrlo neprikladan prostor, pored bambusa u okruženju raznih četinjača - u prostor u koji dopire vrlo malo sunca i ima vrlo mnogo vlage. Biljka je tijekom godina zakržljala, list i grane se gotovo uopće nisu razvili. Postoji velika mogućnost da se biljka kroz koju godinu ugine. Najbolje bi bilo biljku presaditi u prikladniji prostor. Foto: B. Begović 9/2009.
Ova ženska jedinka stara oko 60 godina smještena je zajedno sa sastojinom jela, smreke i drugih stabala i to u vrlo gustoj sadnji pa je biljka usmjerila grane isključivo u potrazi za svjetlom - prema gore. (Pitomača. Foto: B. Begović 2009.)
****************************************
Ovo je jedan od načina kako sačuvati mlade biljke ginka od eventualnog smrzavanja. Kontejnirane biljke treba prekriti slamom, travom ili sijenom, ali odmah nakon odmrzavanja u proljeće potrebno je maknuti ono sa čime su biljke bile prekrivene - da ne dođe do truljenja biljaka.
Biljka ginka posađena 2007. godine starosti cca 4 god. (Hrvatska - Pitomača). Ovo je primjer nepravilnog sađenja i uzgoja biljke radi ne znanja. Biljci nisu potrebni debeli oslonci budući da joj mogu oštetiti korijenski sustav. Osim toga donje grane odrezane su tako da biljka nema kompletnu formu tipične vrste (podrijetlo sadnice - Daruvar ?). Gore je prikazan i primjer nepotrebnog i nepravilnog (iz neznanja) stavljanja plastične folije radi zaštite od zime. Biljkama ginka nije potrebna zaštita od hladnoče na području kontinentalne klime u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Ovo je jedan od načina kojime se mogu vrlo lako oštetiti pupovi kako u zimi tako u rano proljeće. Sudeći prema nekim naznakama radi se o ženskoj biljci dvorežnjastog ginka. (Foto: B. Begović, zima 2008/2009. i 9/2009.)
Primjer starijeg stabla ginka (starost oko 20-24 god.) koje je izgled narušen uslijed nepoznavanja same vrste biljke i ponašanja prema njoj (Hrvatska - Sjeverozapadna hrvatska). Sudeći prema nekim naznakama radi se o muškoj jedinki na javnoj površini koja je ovdje iznikla iz nepoznatoh razloga (sjeme donijela ptica ?). Na ovom primjeru odlično se vidi da kod ginka list može "izpupati" iz samog debla biljke. (Foto: B. Begović 2008-2009.) Više o ovoj biljci (foto) vidi http://foto-ginkgo.blogspot.com/2009/03/fotogalerija-4.html
Spašavanje oko 200 godina starog stabla ginka u Kašmiru (Indija) koje je oštećeno upravo radi ne brige i lošeg orezivanja i trganja grana (više na web http://thewip.net/contributors/2008/08/south_asias_oldest_tree_specie.html). Spašavanje ovoga stabla poprimilo je brojne političke i druge konotacije. O tome govori Afsaana Rashid iz uprave Kašmira u Indiji. Valja napomenuti da se stablo obnavlja na taj način što izrastaju novi izbojci počev od korijenskog sustava do prvih grana. Sudeći prema svemu trebat će relativno mnogo vremena da se ovo stablo obnovi, međutim svi se uzdaju u dugovječnost i rezistentnost ginka. U nastavku su neke fotografije koje je 07.08. 2007. objavila gospođa Rashid na navedenoj web stranici. (Foto: Afsaana Rashid, 2007.)
Evo i originalnog teksta gosp. Rashid
South Asia's Oldest Tree Species, Ginkgo biloba, Clings to Life in Indian-administered Kashmir by Afsaana Rashid - Indian-administered Kashmir - Officials at the Kashmir Department of Agriculture are putting in serious effort to preserve a male Ginkgo biloba tree, a species that has almost vanished from South Asia. The Ginkgo, South Asia’s oldest tree, is located in Lal Mandi’s Kitchen Garden of the Agriculture Department..
Ovakvih stabala dvorežnjastog ginka koje ljudi nisu dobro održavali, budući da nisu znali kako treba postupati s takvom (nepoznatom) biljkom ili su to radili namjerno možemo nabrojiti sijaset (pogotovo u svijetu). No nas zanima Hrvatska. Zanimljivo je spomenuti još dva bizarna slučaja u Hrvatskoj u vezi oštećivanja stabala Ginkga bilobe L. 1771. Nešto manje dramatičan je slučaj orezivanja grana stotinjak godina starog stabla na našem lijepom Jadranu, u Velom Lošinju, budući da je smetao kod izgradnje određenog stambeno.poslovnog objekta. No ono je ipak sačuvano i preživjelo je. Drugi slučaj koji apsolutno nema veze s ljudskom svijesti o očuvanju ne ginka kao vrste već drveća kao vrste općenito dogodio se u Donoj Dubravi u Međimurju. Ukratko tu je doslovno motornom pilom porušeno stabala ginka, što je dovelo do velikih problema kod lokalnih vlasti ove općine. Da se duhovi smire i da se ovo ispravi posađeno je u važnom mjesnom parku više novih stabala.
(Više vidi http://foto-ginkgo.blogspot.com/2009/03/fotogalerija-5.html i http://www.cakoveconline.com/kom1.asp?komentar=44.
Novoposađena stabla u Donjoj Dubravi. (Foto M. Demšić, 2009.)
Donja Dubrava: trupci srušenih stabala četinjača i ginka
(Izvor: http://www.cakoveconline.com/kom1.asp?komentar=44
Veli Lošinj: stoljetna stabla ginka u oporavku. (Više vidi
http://foto-ginkgo.blogspot.com/2009/03/fotogalerija-5.html)
Foto: Lidia Asl, 2009.
Budući da je stablo posađeno sa sastojinom četinjača i to vrlo gusto ovoj biljci, posađenoj prije oko 60 godina, morale su biti donje grane rezane. (Hrvatska, Pitomača, Vinogradska ulica - Foto: B. Begović 8/2009.)
Odrezana grana na oko 40 godina starom stablu (zima 2008/2009.). Foto: B. Begović (Hrvatska)
B) Primjeri lošeg smještaja biljke
Primjer 8 godina stare biljke ginka u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj (kupljene u Mađarskoj). Biljka je smještena u vrlo neprikladan prostor, pored bambusa u okruženju raznih četinjača - u prostor u koji dopire vrlo malo sunca i ima vrlo mnogo vlage. Biljka je tijekom godina zakržljala, list i grane se gotovo uopće nisu razvili. Postoji velika mogućnost da se biljka kroz koju godinu ugine. Najbolje bi bilo biljku presaditi u prikladniji prostor. Foto: B. Begović 9/2009.
Ova ženska jedinka stara oko 60 godina smještena je zajedno sa sastojinom jela, smreke i drugih stabala i to u vrlo gustoj sadnji pa je biljka usmjerila grane isključivo u potrazi za svjetlom - prema gore. (Pitomača. Foto: B. Begović 2009.)
****************************************
Ovo je jedan od načina kako sačuvati mlade biljke ginka od eventualnog smrzavanja. Kontejnirane biljke treba prekriti slamom, travom ili sijenom, ali odmah nakon odmrzavanja u proljeće potrebno je maknuti ono sa čime su biljke bile prekrivene - da ne dođe do truljenja biljaka.
Nema komentara:
Objavi komentar