• Razmnožavanje ginka

Engelbert Kaempfer (1651-1716.) godine 1692. vratio se sa dvogodišnje ekspedicije iz Japana (iz baze u Nagasakiju) i donio ili sjeme ili sadnice ginka u Englesku, odnosno Nizozemsku. Da li postoje naslijednici ovih biljaka danas u Europi, ili čak neke biljke još uvijek žive - samo su nagađanja.

Kaempfer, koji je bio prvi od Europljana u doticaju s ginkom (prema literaturi) sasvim sigurno je shvatio i upoznao načine razmnožavanja ove biljke. No, o tome konkretno ne znamo ništa. Kaempfer je o ginku 1712. godine u svojem poznatom radu "Amoenitatum exoticarum" (što je i prvi europski opis ginka) posvetio tri stranice koje možete vidjeti u nastavku.

Izvor: http://elib.doshisha.ac.jp/denshika/amoenitatum/210/img210.html

Danas je poznato da je Kaempfer ime današnjeg ginka i brojne druge podatke crpio iz četrdesetak godina starijeg japanskog rada (riječnika) Nakamura Tekisaia iz 1666. godine. Imamo sačuvanih i dijelova navedenog riječnika koji nosi naziv "Kinmôzui". U njemu se nalaze i opisi ginka. Ovako su Japanci sredinom 17. stoljeća prikazivali ginko.

Nakamura Tekisai: "Kinmôzui" (1660-ih godina) - Japan.

Već na dalekom istoku prije više tisuća godina ustanovilo se da se ginko najbolje razmnožava od sjemena, odnosno od koštice sjemena koje je jezgra jestiva i puna ugljikohidrata i proteina.
Uzimajući u obzir dosadašnja iskustva takav način razmnožavanja najsigurniji je za opstanak vrste. Naime, kod ovakvog načina reprodukcije pomažemo da se ginko razmnožava i reproducira na koliko-toliko prirodan način - i neće biti velike opasnosti od probiranja spola biljke.
Razmnožiti ginko možemo na brojne načine. Mnogi su već na bezbroj mjesta opisani, no svaki od njih ima svoje tajne.
Ginko se razmnožava iz sjemena. Razmnožava se vegetativno iz reznica bilo kojega one roda bile. Novu biljku možete dobiti tehnikom margotiranja na grani starije biljke. Osim toga mlade biljke nicaju iz žila starijih biljaka. Postoji i tehnika okuliranja kojoj je namjena dobiti određene kultivare ili isključivo muške, odnosno ženske biljke ginka.

Razmnožavanje sjemenom
Razmnožavanje ginka sjemenom može se izvesti na brojne načine. Postoji čitavi niz subjektivnih zahvata i intervencija na sjemenu prije stavljanja u klijalište. Međutim, osnovno pravilo je samo jedno: zrelo sjeme ginka mora se osušiti u prirodnim uvjetima, dijelomično stratificirati, te zatim staviti u klijalište. Ginko će proklijati već odmah nakon sakupljanja nakon padanja sa stabla - ako ga se drži na toplom i vlažnom mjestu, međutim, već tada dolazi do problema - dobiju se vrlo mlade biljke koje nisu sposobne držati vlastiti list na poluzreloj osnovi. Stoga razmnožavanje na ovakav način zahtjeva posebno iskustvo i znanje.
(Kažimo nešto o ginkovom plodu i sjemenu)
Ginko se razmnožava pokretljivom spermom koju raznosi vjetar u obliku peludi, a dokazano je da je se oplodnja ženskih cvijetova vrši dosta komplicirano, dok se uspjeh oplodnje kreće oko 30% - što ovisi o klimatskim uvjetima.

U nastavku ćemo slikovito prikazati pupanje, cvjetanje biljke, te razvoj ploda, te sijanje i nicanje sjemena u prirodnim uvjetima.

Pupanje i listanje ginka (ženska jedinka) krajem ožujka i početkom travnja. (Foto: B. Begović 2009.)

Muški cvijetovi dvorežnjastog ginka. (Foto: B. Begović 11-14. travnja 2009.)

Ženski cvijetovi dvorežnjastog ginka. (Foto: B. Begović 12-25. travnja 2009.)

Muški i ženski cvjetovi dvorežnjastog ginka. (Foto: B. Begović 2009.)

Nakon oplodnje ženska biljka ubrzo obavezno odbaci ogromne količine oplođenog i neoplođenog cvijeta. (Foto: B. Begović, 12. svibnja 2009. - Hrvatska)

Razvoj oplođenog ženskog cvijeta, odnosno jajašca. Budući plod. (Foto: B. Begović 28. 04. - 28. 08. 2009. - Hrvatska)

Otpali zeleni plodovi iz nerazjašnjivih razloga 11. lipnja (2009.). Naime, na plodu pored petiljke nalazi se čudna crna točkica (?). Nije objašnjeno što je, osim jačeg vjetra, uzrok otpadanja ploda. (Foto: B. Begović 2009. - Hrvatska)

Iznimno rodna četrdesetogodišnja jedinka ginka u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Radi prevelike količine ploda neke grane su se gotovo osušile, a plod na njima neće uspijeti dozreliti. Kada bi sav plod sazrio bilo bi više od 300 kg zrelog ploda. (10. 10. 2009.). Foto: B. Begović 2009.

Zreli plodovi (25. 10. 2009. - SRZ Hrvatska).

Sakupljanje sjemena i ploda dvorežnjastog ginka sa tzv. roto-češljevima. (Foto: B. Begović - 10. 10. 2009. - Hrvatska)


Ručno sakupljanje sjemena ispod dva ženska stabla u Suhopolju (24. 10. 2009.).

Nakon padanja potpuno zrelog ploda sa stabala mekanu ovojnicu (tzv. eksokarp) vole neke životinje unatoč neugodnom mirisu. Praćenjem uvidio sam da ga posebno vole ptice, kao npr. vrapci koji kljucaju mesnati dio, međutim, preko noči jedu ga i voluharice i miševi, koje nisam uspio snimiti, ali sam ih uočio. Jedan od vrabaca uhvaćen je na postavljeno ljepilo budući da ih je bilo teško fotografirati u tijeku jela radi nezgodne pozicije stabla ginka. Nakon padanja plodova samo nekoliko sati kasnije veliki dio sjemenki ostaje potpuno čist.

Zreli plodovi Ginkga bilobe 2. 10. 2009. (Foto: B. Begović - Hrvatska)

Gore: masulj načinjen tiskanjem i mljevenjem mesnatog zrelog dijela ploda. Mjerenjem šečera refraktometrom po Bab. izmjerena je nevjerojatna količina šečera, čak od 20 do 24%. Ovaj masulj ima vrlo neugodan miris, međutim nakon fermentacije miris se izgubi i nakon obrade dobije se jedna vrsta vina koju vrlo često rade u Kini. Kinezi ga smatraju ljekovitim. Dolje: tiskanjem i mješanjem masulja na rukama se sakupi nevjerojatan bjelkasti sloj nalik vrlo ljepljivim kremama, poput parafina, kojega je skidanje vrlo teško čak i benzinom i raznim deterdžentima ili sodom bikarbonom. Neugodan miris upije se u kožu i teško ga je odstraniti čak nekoliko dana. (Foto: B. Begović 4. listopada 2009. - Hrvatska)

Zreli očišćeni plodovi na sušenju. (4. 10. 2009. foto: B. Begović)

Ženska i muška sjemenka dvorežnjastog ginka (lijevo i desno - dvobridna i trobridna sjemenka). (Foto: B. Begović 2008.)

Sijanje sjemena početkom ožujka u prirodnim uvjetima (4. ožujka 2009.) nakon što je sjeme bilo osušeno i stratificirano na temperaturi od cca 5-8 stupnjeva C. (Foto: B. Begović 2009.)

Prvi dani klijanja dvorežnjastog ginka (svibanj 2009.). Foto: B. Begović 2009. - SZ Hrvatska.