Govoriti o ginku i njegovom uzgoju nije nimalo jednostavno. Za to je, kao prvo, potrebno značajno iskustvo, ali i poznavanje brojne literature, te same biljke.
Osim o općenitom uzgoju ove biljke možemo razlučiti dvije osnovne vrste uzgoja, a to je pojedinačni ili hortikulturani uzgoj i uzgoj u industrijske (farmaceutske) svrhe.
Početak grananja na muškom stablu iz oko 1855. godine u Pejačevićevom perivoju u Virovitici (Foto: B. Begović 7/2009.)
Na početku treba kazati da se uzgajanje ove biljke kao biljke za ukras, hranu ili lijek spominje u Kini prije nekoliko tisuća godina. No sasvim se sigurno uzgajala prije četiri pet ili više tisuća godina. Značajniji uzgoj izvan Kine počinje prije oko 1500 do 2000 godina u Sjevernoj i Južnoj Koreji, Mongoliji, Japanu i okolnim prostorima. To možemo zaključiti vrlo jednostavno - po starosti još i danas živućim biljkama u tim krajevima. Uzgoj ginka izvan tih istočnih zemalja, u Europi i Americi (i drugdje) počinje tek od početka 18. stoljeća, kada je biljka prenešena u te krajeve isključivo, u prvo vrijeme, iz Japana.
U tijeku 18. stoljeća ginko je u Europi i Americi bio vrlo skupa biljka jer se morala dovoziti iz dalekih krajeva, pa si ga je stoga moglo vrlo malo ljudi priuštiti posjedovanje stabla ginka. Kako je ginko dvodomna biljka, a ženske biljke rode tek nakon oko 30 godina starosti (ili kasnije) bilo je dosta teško uopće krenuti u reprodukciju, a na vegetativne načine razmnožavanja gotovo da se i nije razmišljalo dugi niz desetljeća. Možemo kazati da, osim u svrhu prestiža raritetne biljke sa Istoka, sve do gotovo kraja 19. stoljeća i boljega upoznavanja kineske medicine ginko nije imao drugu svrhu. Pomalo organizirani uzgoj (tj. kultiviranje vrste) te biljke počinje sredinom 19. stoljeća kada se već pojavljuju i neki danas još uvijek popularni kultivari, npr. Ginkgo biloba 'Pendula' ili 'Horizontalis'.
Sasvim je jasno da su gotovo sve biljke koje se same razmnože ili to učini čovijek najljepše od sjemena. Uzgajanjem biljaka iz sjemena tijekom vremena vršene su i selekcije, pa je i na taj način dobiven još čitavi niz raznih kultivara ili varijeteta.
Ovaj prikaz podijelit ćemo na još četiri glavna dijela, a oni će se odnositi na opći uzgoj ginka kao biljke, njezino održavanje, zalijevanje, prihranu, štetne utjecaje, loš smještaj, loše ili dobro orezivanje itd. Osim toga dodat ćemo jedan zaseban dio koji se bavi mogućnostima uzgoja na plantažama u svrhu industrijske eksploatacije lista, drva, korijena ili ploda.
Napomenut ću ovom prilikom da se u ovom ponešto skraćenom prikazu govori o uzgoju ginka na prostorima klime kakva vlada na području, odprilike, Republike Hrvatske. Dakle uglavnom kontinentalne i mediteranske. Nećemo govoriti mnogo o ginkovim karakteristikama (osim nužnih napomena) već ćemo se osvrnuti isključivo na uzgoj mladih i starijih biljaka, razmnožavanje i sl.
Ovaj prikaz temelji se najvećim dijelom na vlastitom iskustvu, iskustvu kolega koji se bave uzgojem ginka, raznim zapažanjima, ponešto na nekim detaljima iz digitalne i pisane literature i sličnih izvora.
Nema komentara:
Objavi komentar